Pozovite agronoma: 063 600 315 fitoagrodoo@gmail.com Pon – Sub: 08 – 17 h

Huminske i fulvo kiseline: šta zaista rade u zemljištu

Fitoagro

Huminske i fulvo kiseline: šta zaista rade u zemljištu

Odakle potiču humusne materije, kako deluju huminske, a kako fulvo kiseline, i šta je realno očekivati od njihove primene.

Na ambalaži sve većeg broja đubriva i biostimulatora piše „sadrži huminske i fulvo kiseline“. Šta su te materije, odakle dolaze i šta je realno očekivati od njih?

Odakle potiču

Huminske i fulvo kiseline su glavni sastojci humusa, stabilne organske materije u zemljištu koja nastaje razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka. Za proizvodnju đubriva najčešće se dobijaju iz leonardita, oksidisanog oblika mrkog uglja koji je izuzetno bogat humusnim materijama.

Huminske kiseline: rade u zemljištu

Huminske kiseline su krupni molekuli i deluju pre svega u zemljištu:

  • Vezuju hraniva i čuvaju ih od ispiranja. Povećavaju kapacitet zemljišta da zadrži kalijum, kalcijum, magnezijum i amonijačni azot, pa biljka može da ih koristi postepeno.
  • Smanjuju vezivanje fosfora. Fosfor se u zemljištu brzo prevodi u nerastvorljive oblike, posebno na karbonatnim i kiselim zemljištima. Humusne materije usporavaju taj proces.
  • Popravljaju strukturu. Pomažu stvaranje mrvičastih agregata, pa zemljište bolje propušta vazduh i vodu i lakše se obrađuje.
  • Zadržavaju vodu, što je posebno važno na lakšim, peskovitim zemljištima i u sušnim godinama.
  • Hrane mikroorganizme koji učestvuju u razgradnji organske materije i oslobađanju hraniva.

Fulvo kiseline: ulaze u biljku

Fulvo kiseline su manji molekuli, rastvorljivi pri svakoj pH vrednosti. Zbog toga mogu da prođu kroz list i koren i da sa sobom „ponesu“ mikroelemente kao što su gvožđe, cink i mangan. Zato se najčešće nalaze u folijarnim đubrivima i biostimulatorima.

Realna očekivanja

Humusne materije nisu zamena za azot, fosfor i kalijum. One čine da biljka bolje iskoristi hraniva koja su već u zemljištu ili su uneta đubrivom. Efekat je najizraženiji:

  • na zemljištima siromašnim humusom, peskovitim i sabijenim zemljištima,
  • na karbonatnim zemljištima gde se fosfor i mikroelementi lako vezuju,
  • u stresnim uslovima: suša, niske temperature, presađivanje.

Popravka zemljišta je proces koji traje više godina. Najbolji rezultati postižu se redovnom primenom, a ne jednim velikim unosom.

Kako ih primeniti

  • U osnovnom đubrenju, kroz organo-mineralna đubriva kod kojih je NPK granula obložena humusnom materijom, kao što su SUN đubriva.
  • Kao samostalno organsko đubrivo i oplemenjivač zemljišta, kao što je Prima Humica, samo ili u mešavini sa mineralnim đubrivom.
  • Folijarno, preparatima na bazi fulvo kiselina, u kritičnim fazama razvoja i u stresu.

Sve objave